Crkva Dobrog Pastira

Crkva Dobrog Pastira

Crkva Dobrog
Pastira

Povijest Crkve

1992. – Odlukom NDS broj 206 od 23. srpnja 1992. godine prihvaća se lokacija za novu crkvu u Ulici Vladimira Gortana 20, no zbog imovinsko-pravnih odnosa odustalo se od te Lokacije; 1996. – Grad dodijelio zemljište kod groblja, za novu župnu crkvu
1998. – izabran idejni projekt za novu crkvu, slovenskog arhitekta prof.dr. Jože Marinka
3. svibnja 1998. varaždinski biskup Marko Culej blagoslovio je gradilište za novu župnu crkvu Dobrog Pastira i položen je kamen temeljac koji je uzet s pročelja Prvostolne crkve zagrebačke

2000. godine – prva sveta misa u novoj crkvi je dječja Polnoćka, 24. prosinca  navečer  (crkva nema ni prozora ni vrata) 
2001.   ugrađena stolarija – postavljena čelična konstrukcija stropa – uveden plinski priključak – 6. svibnja prva Krizma u novoj crkvi, blagoslov zvona dobivenog kao donacija od djelatnika ”Elektre” Varaždin

2003. – postavljene darovane nove orgulje sa 16 registara- montirane postaje Križnog puta – 24. prosinca u uvodnom djelu dječje Polnoćke, biskup Marko Culej blagoslovio je kip Dobrog Pastira, dar i rad mladog župljana, akademskog kipara Nikole Šanjeka 

2004. – u upotrebu stavljene dvije dvorane i prateći prostori za održavanje vjeronauka…- dobiveno je 150 novih stolaca – montiran kip svetih Fabijana i Sebastijana, dar kipara Nikole Šanjeka 
2005. – 17. travnja, Krizma, blagoslovljena i montirana dva nova zvona i posvećen oltar i ambon, djelo kipara Nikole Šanjeka, misu predvodio biskup Marko Culej. 
22.11.2005. Varaždinskoj biskupiji upućen je zahtjev kojim se određuju krajnje granice župe:

       –   s juga: Hallerova aleja

   – s istoka: u cijelosti ulice Gustava Krkleca, Božene Blazzeriano, Trnovečka i Kumičićeva
      –   sa sjevera: rijeka Drava sve do granice župe Sračinec
     –  sa zapada: zaobilaznica od naselja Hrašćice do Hallerove aleje

2006. novim razgraničavanjem župa dobiva u cijelosti ulice Gustava Krkleca i Božene Blazzeriano, te dio Trnovečke i Kumičićeve (oko 100 obitelji)
2007. – 30. studenog
POSVETA CRKVE DOBROG PASTIRA, misno slavlje predvodio je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup

Kip Dobrog Pastira

Kip Dobroga Pastira postavljen je u svetištu iza oltara, visok je 7,15 m, zajedno s postoljem čak 9,15 m, a teži oko 30 tona. Ikonografski prikaz Krista kao pastira zasnovan je na tekstovima evanđelja koje ga prikazuju kako na ramenima nosi ovcu ili janje (Lk 15,4-5) ili se pak nalazi usred stada ovaca (Iv 10,2-16).

Ovaj je prikaz simbol Kristove ljubavi prema ljudima. Nalazimo ga na slikama u katakombama i na reljefima sarkofaga već u 3. stoljeću , a vrlo je čest sve do 7. stoljeća kada se polako gubi.
Desno od svetišta je kip svetog Fabijana - pape i Sebastijana - vojnika, koji među sobom čuvaju Svetohranište za hostije koje je umanjeni prikaz crkve sv. Fabijana i Sebastijana. U sredini svetišta je oltar s prikazom Posljednje večere. U oltar je ugrađen kamen temeljac, skinut s pročelja zagrebačke katedrale. Postolje oltara teži oko 2,5 tone, a na njemu je i ploča od bračkog mramora težine 385 kg.

Lijevo od oltara je ambon, izveden kao četvrtasti stup-tzv.''stup kršćanstva''. Na svakoj strani uklesan je križ, a u uglovima likovi evanđelista: Marka, Mateja, Ivana i Luke. Težine je oko 300 kg. Križni put je izveden reljefno, a postavljen je na zidovima lijevo i desno od svetišta. Svaka postaja teži između 250 i 300 kilograma.

Cijela unutrašnjost crkve zamišljena je kao čovjekov životni put. Na ulazu u crkvu je postavljen kip Ivana Krstitelja sa svetom vodom. On simbolizira rođenje-ulazak u kršćanstvo. S lijeve i desne strane nalaze se postaje koje simboliziraju život sa svim njegovim teškoćama na koje nailazimo na putu prema Kristu - Dobrom Pastiru. Na kraju tog puta dolazimo do zida. Isus razdvaja taj zid otvarajući nam vrata vječnosti. Njegova ispružena ruka poziva nas da dođemo k Njemu. S Njegove lijeve strane nalaze se Fabijan i Sebastijan koji predstavljaju patrone i čuvaju Svetohranište. Oni su tu, iako su već davno napustili naš svijet – potvrda vječnoga života.

Lijevo od Pastira je kip Njegove majke, Blažene Djevice Marije, koja je okrenuta prema Njemu, gledajući svu Njegovu veličinu i svijetlost. Kip je visok oko 4 metra. Svi kipovi izrađeni su od reparaturnog kamena, tzv. vincita. Kamen je uzet iz okolice Varaždina kako bi ostao u istom podneblju i tako zadržao kvalitetu. Svi su radovi izrađeni klasičnom kiparskom tehnikom i djelo su našeg župljanina Nikole Šanjeka, akademskog kipara - magistra. Nikola je rođen 08.11.1979. godine u Varaždinu. Nakon što je odbijen na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu (zbog matematike), upisao je Akademi den bildenden Kunste u Beču. Sav materijal i svi njegovi uradci, velikodušan su dar župi.

Galerija slika

Ovjde možete vidjeti vremeplov slika izgradnje Crkve Dobrog Pastira, slike kipa i dokumente oko gradnje Crkve. 

Hallerova aleja 8/D,
42000 Varaždin